Set za kaligrafiju – mapa svijeta

Set za kaligrafiju idealan za sve one koji se žele posvetiti umjetnosti tradicionalnog krasopisa. Bilo da ste početnik ili već iskusni kaligraf, ovaj set će ispuniti sve vaše potrebe i omogućiti vam da stvarate prekrasne i precizne rukopise.

Set sadrži sve što vam je potrebno za pisanje i crtanje različitih vrsta linija, ukrasa i detalja te dolazi u prekrasnoj vintage mapi koja ga čini savršenim poklonom za mnoge prigode.

Set sadrži:

1 x pero s prekrasnim crvenim pernatim nastavkom izrađenim od prirodnog perja pruža kontrolu i stabilnost prilikom pisanja
5 x bočica raznobojnih tinti (narančasta, crna, plava, zelena, ljubičasta) koja jamče savršenu boju, visoki sjaj i izvanrednu trajnost, što će vašim kaligrafskim radovima dati poseban sjaj
6 x zamjenski nastavci različitih veličina. Zamjena i čišćenje nastavaka jednostavna je, a trajnost je zajamčena.

Kaligrafija je umjetnost lijepog pisanja rukom uz pomoć pera, kista, tinte ili nekog drugog pribora za pisanje.

Važnost kaligrafije u povijesti kulture ogromna je svuda gdje je prepisivanje svetih tekstova imalo samo po sebi duhovnu vrijednost: primjerice u islamu (arapska i turska kaligrafija), dok je u kineskoj i japanskoj kulturi pisanja kaligrafija i danas vrlo važna i inspirativna. Još od talmudskih vremena korištena je hebrejska kaligrafija.

Iako je kaligrafija u Europi nakon početka izuma tiska postupno izgubila na važnosti, još živi kao oblik umjetnosti i hobi.

KALIGRAFIJA

Kaligrafija, umjetnost lijepog rukopisa najverojatnije potječe od grčkih riječi za “ljepotu” (kallos) i “pisati” (graphein). Vještina kaligrafije sastoji se u pravilnoj izradbi slova, njihovu skladu i rasporedu.

Na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji kaligrafija se smatra umjetnošću, jednakom kiparstvu ili slikarstvu. U zapadnoj kulturi jednostavnija grčka i latinska abeceda i širenje pismenosti težili su tome da rukopis postane umjetnost koju svatko može prakticirati. Ipak, nakon uvođenja tiska u Europi sredinom 15. stoljeća, pojavila se jasna razlika između rukopisa i složenijih oblika pisma i slova.

Često se pretpostavljalo da je proces tiskanja završio tradiciju rukopisa. To nije sasvim točno: na primjer, većina sačuvanih časoslova (raskošnih privatnih rukopisnih pobožnih knjiga) potječe iz razdoblja nakon uvođenja tiska. Nadalje, određene vrste publikacija, kao što su glazbene note, i druga specijalizirana djela ili djela za užupubliku, nastavila su se pisati rukom i u 19. stoljeću. Stoga, iako se rukopisne knjige nisu mogle reproducirati u količini ili s potpunom uniformnošću, one su ipak preživjele uvođenje tiska. Tisak i rukopis počeli su utjecati jedni na druge: na primjer, moderno oglašavanje i dalje uključuje kaligrafiju, a mnogi su kaligrafi tijekom godina dizajnirali slova za tisak.